Sve su oči čvrsto fiksirane na 29. ožujak 2019. To je datum kada će Velika Britanija najvjerojatnije napustiti EU, nakon što je 29. ožujka ove godine (2017.) pokrenula članak 50. Prva sigurnost koju imamo jest, da ta neizvjesnost prožima zrak oko Brexita! Utjecaj Brexita proći će kroz izravne kanale, s različitim stupnjevima težine ovisno o odnosima uvoza i izvoza s Ujedinjenom Kraljevinom (Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske) i neizravnim kanalima, s promjenama u inflaciji i povjerenju potrošača. Druga sigurnost koju imamo je, da ćemo sigurno osjetiti udar Brexita!
Iako je prostor rizika za tvrtke širom EU višestruki, izloženost kreditnom riziku treba biti istaknuta u svijesti svih razina upravljanja. Izravna izloženost kreditnom riziku će biti izražena kroz teže trgovinsko okruženje u scenariju nakon Brexita s većim preprekama od bilateralnih trgovinskih sporazuma, veće razine poslovnih insolventnosti u Velikoj Britaniji i širom EU te potrebom poslovnih subjekata po proširenju svog poslovanja na nova tržišta. U trgovinskom okruženju, neke su velike globalne ekonomije već izrazile nedostatak želje po pregovaranju o odvojenim ugovorima s Ujedinjenom Kraljevinom, dok sve više rastu spoznaja, da Velika Britanija jednostavno nema sposobnost pregovaranja o nizu bilateralnih trgovinskih sporazuma; stoga Velika Britanija gura “cut-and-paste” pristup, koji će se ocrtavati na trenutnoj arhitekturi trgovine EU. Na strani insolventnosti, neki komentatori predviđaju insolventnost u Velikoj Britaniji, koja će porasti do 10% do 2018. godine. Povećanje stečajeva očekuje se i u zemljama koje su najviše izložene Velikoj Britaniji (Irska, Holandija, Belgija), pa čak i šire EU. Po pitanju novih tržišta, strategija “Globalna Britanija” za nadoknadu izgubljene gospodarske aktivnosti s EU zahtijevat će, da se tvrtke u Velikoj Britaniji proširuju na nova tržišta. Ta izgubljena gospodarska aktivnost je dvostrana, također EU poduzeća će imati potrebu po proširenju, u nekim slučajevima unutar EU, ali i u druge zemlje izvan EU.
Sve ove dimenzije do Brexit debakla povećat će kreditnu izloženost poduzeća neumitno, kako unutar tako i izvan UK. Upravljanje kreditnim rizikom više neće biti samo operativna aktivnost koju provode korporacijski blagajnici i menadžeri rizika, već će biti ključni čimbenik u poslovnoj strategiji i donošenju odluka na višoj razini menadžmenta. Od bezbroj alata za upravljanje kreditnim rizicima na raspolaganju, osiguranje potraživanja (kreditno osiguranje) postaje sve važnije rješenje za tvrtke. Kreditno osiguranje će tvrtkama omogućiti navigaciju kroz dolazeću trgovinsku neizvjesnost, upravljanje neizbježnim dolazećim insolventnostima te iskorištavanje novih tržišta. Kreditno osiguranje će također biti značajno za poticanje bankarskih institucija za proširenje trgovinskog financiranja, posebno u kontekstu novih tržišta. Tvrtke će se morati suočiti s njihovim fiducijarnim dužnostima i dokazati, da su sposobne poduzeti pouzdane korake, kako bi upravljale učincima Brexita.
Brexit predstavlja režimski pomak u svijet nepoznatih nepoznanica. Brokeri kreditnih osiguranja kao i tvrtke podjednako morati će se okrenuti i prilagoditi se novim okolnostima te adekvatno dizajnirati i implementirati rješenja za upravljanje rizika, koje zahtijeva poslovanja. Stope penetracije kreditnog osiguranja trebaju se povećati a uz to rješenja prilagoditi upravljanju novih oblika kreditnog rizika. Brokeri kreditnog osiguranja nude konkurentnu prednost u tom pogledu, omogućujući optimalan dizajn programa kreditnog osiguranja, koji će olakšati poslovanje tvrtkama, koje žele povećati svoju pokrivenost kreditnim osiguranjem, kao i raditi za nove tvrtke, koje žele uspostaviti pokrivenost kreditnim osiguranjem. Treća sigurnost, koju imamo, je da se Brexit nesigurnošću može upravljati!